Ceste Jastrebarsko u budućnosti vidim kao malo fleksibilno trgovačko društvo s maksimalno pedesetak zaposlenih

09.08.2016. Iako je u Ceste Jastrebarsko došao tek prije nekoliko mjeseci Nenad Strizrep uspio je u kratko vrijeme posložiti tvrtku u organizacijskom i financijskom pogledu

Njegova smirenost i samopouzdanje ulijeva povjerenje i zaposlenima, tako da se za Ceste Jastrebarsko može reći kako je danas jedna mala dobro organizirana i uspješna gradska tvrtka.
U kratkom razgovoru Strizrepa smo prvo pitali je li u ova protekla četiri mjeseca uspio posložiti tvrtku onako kako je planirao?
-Vrijeme koje je proteklo od mog imenovanja na mjesto direktora Cesta Jastrebarsko do danas, iako relativno kratko, bilo mi je dovoljno da dobijem osnovni uvid u poslovanje Cesta, kako u financijskom tako i u organizacijskom pogledu. Stanje koje sam zatekao zahtijevalo je određene organizacijske promjene koje sam poduzeo u smislu preciznijeg definiranja poslova po organizacijskim jedinicama i jasnog razgraničenja odgovornosti pojedinih rukovoditelja za izvršavanje tih poslova. Te promjene su bile nužne kako bi poslovanje bilo funkcionalnije i samim time efikasnije, jer je u zatečenoj organizaciji bilo previše preklapanja odgovornosti što se u konačnici reflektiralo i na nešto slabije rezultate u poslovanju. Razumljivo je da je potrebno još određeno vrijeme kako bi se iskristalizirao optimalan organizacijski model, ali to planiram raditi u hodu jer zbog velikog opsega poslova koje Ceste obavljaju, paralelno treba rješavati organizacijsku strukturu ali i svakodnevne poteškoće koje se u pravilu javljaju kod tako velikog intenziteta poslovanja.
Ceste Jastrebarsko su gradska tvrtka od koje građani puno očekuju. Bilo je i prigovora nekih gradskih vijećnika da su radovi koje izvode Ceste malo preskupi. Što biste vi rekli na to?
-Građani koji izdvajaju svoj novac u gradski proračun s pravom su zahtjevni prema gradskim tvrtkama i naša je dužnost da u svom radu budemo što efikasniji i da standardi komunalnih usluga koje im pružamo budu na zadovoljavajućem nivou. Naravno da zbog velikog opsega i raznovrsnosti poslova koje Ceste obavljaju, ali i financijskih ograničenja koja utječu na našu opremljenost i kadrovsku ekipiranost, ponekad naše usluge nisu na onoj razini koju bi i ja osobno želio, ali upravo u tome leži ključna uloga direktora da u postojećim okolnostima napravi sve što je moguće kako bi se optimalnom organizacijom poslovanja ti nedostatci prebrodili i pronašli alternativni načini financiranja kako bi Ceste doveli u situaciji da u narednom periodu počnu jače ulagati u svoj razvoj. Što se tiče cijene naših radova, ona je definirana ugovorima koje smo sklopili s Gradom, i te cijene po mom mišljenju nisu niti prevelike niti premale, one su definirane na način da pružaju prostor da se unutar tih okvira napravi puno veći opseg poslova nego što bi to bio slučaj da te poslove izvodi netko drugi, jer nam je na prvom mjestu zadovoljstvo građana, a ne čisti profit.
Četiri godine ste bili pomoćnik ministra u ministarstvu koje je vodio također Jaskanac Mihael Zmajlović. Kako sada, s malim odmakom, gledate na taj period i jeste li zadovoljni učinjenim?
-Kao bivši pomoćnik ministra zadužen za resor zaštite prirode mogu s pravom reći da je zahvaljujući upravo Mihaelu Zmajloviću taj sustav za vrijeme njegovog mandata doživio najveća ulaganja u svojoj dugogodišnjoj povijesti. Ovu tezu je lako potkrijepiti činjenicama koje govore da su u tom razdoblju izravna ulaganja u naše nacionalne parkove i parkove prirode iz portfelja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost premašila iznos od 100 milijuna kuna, a o kakvom se povećanju sredstva radi najbolje u prilog govori podatak da je od osnivanja Fonda 2004. pa tamo do 2012. godine u nacionalne parkove i parkove prirode ukupno bilo uloženo svega 20-tak milijuna kuna. Ako gornjem iznosu pridodamo i 100-tinjak milijuna kuna ulaganja iz Projekta integracije u EU Natura2000 koji se provodi iz sredstava zajma Svjetske banke i projekta PARCS koji se provodi iz darovnice Globalnog fonda za okoliš, te pripremljene projekte u vrijednosti od 400 milijuna kuna namijenjene za povlačenje sredstava iz EU ESI fondova, onda je jasno kakav je to bio doprinos potpuno novoj slici naših nacionalnih parkova i parkova prirode. Naravno da sam ponosan, i mogu slobodno reći apsolutno zadovoljan sa svim što je napravljeno u tom razdoblju, ali me s druge strane žalosti činjenica da taj trend nije nastavljen. Zaustavljeno je sufinanciranje gotovo svih programa iz Fonda za nacionalne parkove i parkove prirode čime smo se vratili dva koraka unazad i ponovno sam na onoj nedostatnoj razini ulaganja kakva je bila prije 2012. godine.
Vašem bivšem ministarstvu nažalost prijeti opasnost da ostane bez velikih novaca iz Europske unije. O čemu se tu radi?
-Zbog značajnog kašnjenja u ispunjavanju i usvajanju Plana gospodarenja otpadom 2016. – 2021., Hrvatska se nažalost već nalazi u procesu prekršajnog postupka, ali jednako se tako suočava i s rizikom suspenzije sredstava iz 475 milijuna eura vrijednog projekta u okviru Kohezijskog programa. Ovakva situacija posljedica je odustajanja tehničkog ministra Dobrovića od Plana gospodarenja otpadom koji je kao rezultat četverogodišnjih priprema sastavilo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode dok mu je na čelu bio Mihael Zmajlović. Taj se Plan bazirao na izgradnji velikih centara za gospodarenje otpadom od kojih su dva, Marišćina i Kaštijun već izgrađeni, jedan se gradi (Bikarac), a jedan je u postupku odobravanja (Biljane Donje). Vrijednost svih centara koje je trebalo izgraditi iznosila je 22 milijarde kuna, a sredstva su bila osigurana u EU fondovima. Umjesto da taj Plan, koji je prošao sve potrebne studije i javnu raspravu, predloži na usvajanje Vladi, tehnički ministar Dobrović je bez prave analize odlučio kreirati novi Plan koji ne daje odgovore na mnoga pitanja, pun je praznina i ne nudi temeljitu analizu postojećeg sustava, fali mu integrirana vizija te realni vremenski rokovi za provođenje, što su i neki od prigovora koje je na Plana izrazila i Europska komisija. Bez obzira na sve tehnički ministar Dobrović ustraje na svom konceptu i takvim svojim postupanjem dovodi Hrvatsku u situaciju u kojoj zaista postoji realna mogućnost da u konačnici ostanemo bez velikih financijskih sredstava.
Bili ste i predsjednik Upravnog vijeća Fonda za zaštitu okoliša koji je provodio brojne projekte. Nažalost sve je stalo, a za sve se okrivljuje prijašnje vodstvo. Što vi kažete?
-Neosporna je činjenica da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za vrijeme dok je ministar zaštite okoliša i prirode bio Mihael Zmajlović iz godine u godinu znatno povećavao sredstva za sufinanciranje programa namijenjenih građanima i poduzetnicima, ali i gradovima i općinama. Tako je samo u 2015. godini primjerice bilo odobreno sufinanciranje u vrijednosti više od 1,2 milijarde kuna, riječ je bila o dvostruko većem iznosu poticaja nego u 2014., a koja je tada već dvostruko bila nadmašila prethodnu 2013. godinu. Najpoznatiji programi koji su u njegovom mandatu pokrenuti i realizirani svakako su bili oni namijenjeni sufinanciranju energetske obnove obiteljskih kuća u sklopu kojih je samo u 2015. godini 9.300 kuća iz 485 hrvatskih gradova i općina dobilo odobrenje za sufinanciranje za što su u Fondu bila osigurana sredstva u iznosu od pola milijarde kuna. Također, odličan odaziv kod naših građana dobio je i program sufinanciranja kupnje energetski učinkovitih kućanskih uređaja u sklopu kojeg je s 800,00 kuna sufinancirana nabava 10.000 uređaja energetskog razreda A+++. Koliki je bio uspjeh ovog programa najbolje u prilog govori i činjenica da je zbog velikog interesa građana poziv morao biti ponovljen. Na kraju svakako treba spomenuti program sufinanciranja nabave električnih i hibridnih vozila. Koristi od tih ulaganja imali su svi, građani, poduzetnici i jedinice regionalne i lokalne samouprave. Treba spomenuti da je među brojnim korisnicima sredstava bio i naš Grad u kojem je Fond među ostalim sufinancirao projekt niskoenergetskog vrtića u Desincu, obnovu zaštićenog spomenika parkovne arhitekture "Perivoj Erdӧdy", nabavu vozila na električni pogon za potrebe gradske tvrtke Vode Jastrebarsko, izgradnju punionica za vozila na električni pogon i nabavku elektro bicikala, a među korisnicima različitih programa koje je Fond provodio su bili i naši sugrađani. Danas je sufinanciranje svih tih programa prepolovljeno, a neki od njih su u cijelosti obustavljeni, zbog čega veliku štetu trpe svi, i građani i poduzetnici, gradovi i općine, ali nažalost i okoliš u kojem živimo, a sve to isključivo zbog nesposobnosti novog vodstva Ministarstva i Fonda da za energetsku učinkovitost, pa sada tu nesposobnost žele prikriti potpuno neosnovanim pričama o rastrošnosti i neracionalnoj politici vođenja poslovanja bivšeg vodstva.
I za kraj, kako gledate Ceste Jastrebarsko u budućnosti? Ima li novih planova ?
Kratkoročno planiranje uglavnom je bazirano na kvalitetnu organizaciju radova koje smo u zadnje vrijeme preuzeli, a tu prije svega mislim na izgradnju Spomen – obilježja u Jastrebarskom, izgradnju dječjeg igrališta u Stankovu, i izgradnju spojne ulice od Trga Ljube Babića do ulice Mirni put. Pored tih radova u narednom periodu planiramo uvođenje sustava m-parkinga za naplatu parkirnih karti na Strossmayerov trgu kako bi našim građanima omogućili kvalitetniju uslugu bez ikakvog povećanja troškova parkiranja. Planira se i nabava novije čistilice s većim kapacitetom od ove s kojom danas raspolažemo. Također, planiramo urediti i prostor Sajmišta kako bi Jaskanske vinske svečanosti dočekao u jednom novom osvježenom vizualnom izdanju. Što se tiče promišljanja dugoročnog razvoja, Ceste u budućnosti vidim kao jedno malo fleksibilno trgovačko društvo s maksimalno do 50-tak zaposlenih, adekvatno opremljeno sa svim potrebnim strojevima i alatima te kadrovski ekipirano na način da može samostalno i kvalitetno odgovoriti na sve poslovne izazove koji se od strane Grada kao našeg osnivača pred nas postave. Mogućnost za veći iskorak Cesta vidim u izgradnji i uređenju odlagališta građevinskog otpada na lokaciji uz sanirano i zatvoreno odlagalište Božićka što bi značilo i širenje naše djelatnosti ali i omogućilo stvaranje vlastitih zaliha sirovina nastalih od recikliranog materijala. Na kraju želio bi istaknuti veliku podršku koje Ceste i ja osobno u svom radu imamo od strane gradonačelnika Zvonimira Novosela i gradskih službi i upravo je ta sinergija u kratkom roku rezultirala stabilnom poslovnom situacijom u kojoj se Ceste sada nalaze i po mom mišljenju predstavlja važan zalog za siguran poslovni razvoj u budućnosti. Ipak, najveću snagu Cesta predstavljaju naši djelatnici koji svakodnevno od ranih jutarnjih sati brinu da naš grad bude što uređeniji i ljepši i najveće zasluge za sve naše poslovne uspjehe pripadaju upravo njima.
Ivica Krčelić

TAGOVI | Ceste Jastrebarsko | Nenad Strizrep

Marketing

Vezane vijesti

Kolumne

Galerije

Video vijesti

Valid XHTML 1.1! Valid CSS!