Noć Muzeja u Jastrebarskom

04.03.2018. Ovogodišnju Noć muzeja u Jastrebarskom i Cvetkoviću s velikim zanimanjem popratio je i naš kolumnist Zdenko Vuković Cena koji već godinama bilježi brojna povijesna događanja u našem gradu i jaskanskom kraju

Stara kola u Muzejskom prostoru Cvetkovića

Dana 26. siječnja i u Jastrebarskom je održana Noć Muzeja pošto je taj događaj na nivou cijele Hrvatske. Kako se bavim istraživanjima raznih tema na području mojega Grada Jastrebarskog i bilježim brojna povijesna događanja te izdajem i publikacije, naravno da me privukao ovaj događaj. Prvo sam otišao u mjesto Cvetković koji se i ove godine po drugi puta uključilo u taj događaj. Prošle je godine mjesto Cvetković na najbolji mogući način prezentiralo rad svojeg DVD-a. 

Druga ekipa NK Cvetković u jesen 1972.

Ove godine je tema bila sport i tom su prilikom pripremili nekadašnje fotografije NK Cvetković koji je nekad bio vrlo značajan klub na našem području. Uz fotografije nogometaša, prikupljene su i uvećane stogodišnje fotografije mjesta Cvetković. Da bi sve prošlo u vrlo dobroj i zanimljivoj večeri pobrinuo se KUD Cvijet koji je u svojem kratkom sketchu prikazao nekadašnje „Snuboke“.

Cvetkovački „Snuboki“ i tamburaši

Mještani Cvetkovića su prilikom dolaska na posjed obitelji Ivana Batušića dočekani mjesnom limenom glazbom, a nakon nastupa KUD-a Cvijet svoje su umijeće pokazali i nekadašnji tamburaši iz Cvetkovića. Doduše, u sadašnje su vrijeme u godinama, ali njihova glazba je uvijek privlačna. Bogatstvo domaćih delicija uz piće bilo je na raspolaganju svakom tko ih je posjetio.

Dr. Božo Vinković

Istovremeno se program odvijao i u Gradskom Muzeju Jastrebarsko, a ja ću se ovdje više posvetiti temi sporta i biciklizmu. Prilikom toga je tiskan i izložbeni listić čiji je autor Ratko Stojković, prof. tjelesnog odgoja u Osnovnoj školi Ljubo Babić iz Jastrebarskog i ujedno predavač i prezentator „Biciklizma u Jastrebarskom“. U radu su mu pomogli i učenici Osnovne škole iz Jastrebarskog koji su i navedeni u listiću. Nakon prikupljenih podataka listić je izdao Gradski Muzej i Galerija Jastrebarsko, Centra za kulturu Jastrebarsko.
Pošto me Ratko kao kroničara jaskanskih događaja zamolio za prikupljanje nekih podataka o biciklistima, odlučio sam i napisati neke nove zanimljivosti za koje se u našem gradu ne zna. Neću ovdje ponavljati ono što je Ratko Stojković sa svojim učenicima obradio te se zahvalio svima onima koji su mu ustupili podatke, već ću se posvetiti onome što nije upisano zbog nedostatka prostora u tom listiću. Vjerujem da će u budućim vremenima ovi podaci dobro doći novim autorima ovoga sporta u našem Gradu. Da bi se ovako nešto moglo napisati treba posjedovati i literaturu koju sam ja godinama vrijedno sakupljao i iz koje ću crpiti podatke koje ovdje objavljujem. Prvo ću krenuti od prekrasne knjige „Dva stoljeća športa u Karlovcu“, autora Zdravka Švegara. U Karlovcu je godine 1885. osnovan Pokupski sokol, preteča brojnih sportova, no već 1892. je ugašen. Za nas je svakako zanimljiv podatak da je Pokupski sokol u Karlovcu obnovljen 1902., a starješina te druge generacije postaje odvjetnik dr. Božo Vinković (Požega, 1862. – Karlovac, 1924.). Božo Vinković je nama zanimljiv iz razloga jer je 1906. osnovan Hrvatski sokol u Jastrebarskom, a upravo je on bio taj koji je njegovao dobre odnose s braćom sokolima u Jastrebarskom i ima mnogo zasluga za dobar rad Sokola u Jastrebarskom. Osim toga, nakon promjene naziva, dr. Božo Vinković postaje starješina Sokolske župe Zrinski u Karlovcu, starješina Hrvatskog sokola i gradonačelnik Karlovca.

Milan Orsag 1933.


Karlovački biciklizam ima poveznicu s Jaskanskim!
Biciklistički sport u Hrvatskoj se počeo razvijati poslije 1880. U ovoj navedenoj knjizi citiran je almanah „80 godina biciklističkog sporta u Hrvatskoj“ u kojem piše da je 1878. među posjednicima bicikla s prednjim visokim kotačem bio i Jaskanski odvjetnik, dr. Niko Seljak. U istoj godini 1885., kad je prvi puta osnovan i Hrvatski sokol u Karlovcu, osnovan je i prvi biciklistički klub „Napred“ u tom gradu. Karlovački list „Sloga“ i drugi listovi zabilježili su sudjelovanje karlovačkih biciklista 1888. u povorci na proslavi sokolaša u Ljubljani, a priključili su im se biciklisti iz Zagreba, Jaske, Celovca, Kranja, Novog Mesta i Ljubljane. Zabilježeno je i „Svi hrvatski koturaši nosili su ličke crvenkapice“. Godine 1898. na čelu Hrvatskog biciklističkog kluba „Napred“ iz Karlovca je dr. Božo Vinković do studenoga 1900., kasnije poznati sokolaš, već ranije opisan u tekstu. Taj je biciklistički klub iz Karlovca u rujnu 1898. organizirao utrku grada na cesti Karlovac – Jastrebarsko – Karlovac. Nova utrka na relaciji Karlovac – Jastrebarsko – Karlovac (dužine 64 km) održana je u kolovozu 1909.

Ivan Foschio

U siječnju 1911. u Karlovcu je osnovan novi Koturaški klub „Zviezda“. Iste su godine u listopadu u Zagreb poslana Klupska pravila na registraciju, a odobrena su im tek 21. siječnja 1913. Povodom 25 obljetnice toga kluba, kasnije naziva „Zvijezda“, tiskana je 1936. u Karlovcu „Spomen knjiga 1911. – 1936.“. Zanimljivo je da su biciklisti „Zvijezde“ imali i klupsku pjesmu, koja je u kolovozu 1912. objavljena u jednom karlovačkom listu. Prvi svjetski rat je prekinuo brojna sportska natjecanja širom tadašnje zemlje, Karlovca, pa i Jastrebarskog. Godine 1919. obnavljaju se društva i vraćaju preživjeli sportaši koji se odmah uključuju u klubove i natjecanja. U našem gradu Jastrebarsko poslije Prvog svjetskog rata (1914. – 1918.) djeluju Koturaši „Jastreb“, osnovani 3. travnja 1904. i Hrvatski sokol, prvi puta osnovan u ljeto 1906., a drugi puta 21. studenoga 1906. 

Zdravko Klemenić, sredinom pedesetih u svetojanskom bazenu

U Karlovcu se prilikom školovanja za pekara, Jaskanac, Milan Orsag (1913. – 2004.), počeo u Koturaškom klubu „Zvijezda“ baviti biciklizmom i već je 1933. prvak kluba. Godinu dana ranije za predsjednika tog Koturaškog kluba u Karlovcu izabran je Ivan Foschio (Karlovac, 1899. – Karlovac 1986.), predratni trgovac biciklima, predsjednik Koturaškog podsaveza u Karlovcu, a od 1938. i potpredsjednik Koturaškog saveza Jugoslavije. Bio je osnivač karlovačke Zajednice športskih društava 1937., zaslužan za izgradnju športskog stadiona 1938. Izdao je i dvije spomen knjižice Koturaškog društva Zvijezda 1936. i 1941. Nakon Drugog svjetskog rata obnašao je dužnost u biciklističkom klubu Karlovac te je dobitnik brojnih priznanja. U siječnju 1941. Koturaški klub Zvijezda u upravi ima još jednog Jaskanca, Zdravka Klemenića  (25. 6. 1909. – 13. 7. 1983.) 

Lenta - Milana Orsaga iz 1933.

Jaskanac Milan Orsag!
Prilikom obilježavanja 25 godina djelovanja Koturaškog društva Zvijezda (15. kolovoza 1936.) naš je Jaskanac, Milan Orsag, bio jedan od ponajboljih vozača bicikla toga kluba. O našem Jaskancu i bivšem uspješnom natjecatelju u biciklizmu ove sam podatke saznao od njegove kćerke Ines, moje školske kolegice iz nižih razreda osnovne škole. Ines mi je ustupila sačuvanu fotografiju i lentu koju sam donio i pokazao na Noći Muzeja u Gradskom muzeju Jastrebarsko.

Zoran Martinić, 1956.

Njezin otac Milan je po završetku pekarskog zanata kao kalfa štedio novac da bi si kupio bicikl. U isto vrijeme je bio i sokolaš u Pokupskom sokolu u Karlovcu. Život ga u mladosti nije mazio, ali njegov je moto bio društveni angažman i pomaganje ljudima. Prilikom poplave u Karlovcu prije Drugoga svjetskog rata bio je omiljeni pekar u Rečici i po najvećoj je poplavi čamcem mnogima razvozio kruh. Tijekom rata biva zarobljen i odveden u Italiju, ali preživljava. Zbog takvih okolnosti imao je svoj ideološki put za koji se odlučio zbog otpora fašistima. Povratkom u Jastrebarsko nakon završetka Drugoga svjetskog rata mnogi ga pamte kao dobrog organizatora i društveno aktivnu osobu. Poznati je jaskanski pekar, od 1953. do 1958. bio je predsjednik DVD-a Jastrebarsko, nakon toga šef radničke menze, predsjednik općine Jastrebarsko, direktor ciglane na Donjoj Reki. Kao uspješan i jedan od vodećih  zanatlija u našem Jastrebarskom, jedan je od članova Inicijativnog odbora osnivanja obrtnika, zatim član Upravnog odbora Udruženja samostalnih zanatlija ugostitelja i autoprijevoznika osnovanog 9. srpnja 1972. te njihov potpredsjednik, a i jedan od predlagatelja za pokretanje srednjoškolskog obrazovanja u Jastrebarskom, koje je započelo u jesen 1974. Uz to je bio vrlo aktivan član HPD Jastrebarsko.

Draženov pehar iz 1978.

Ostali Jaskanski biciklisti i natjecanja!

Bicikl je nekad bilo jedno od prijevoznih sredstava kojim su se služili mnogi mještani našega grada i okolnih sela. Nekoliko je naših mještana početkom pedesetih godina prošloga stoljeća samoinicijativno organiziralo biciklističke vožnje, ture i odlazak na udaljenija mjesta. U razdoblju od pedesetih i šezdesetih godina, još jedan naš Jaskanac, Zoran Martinić, bavi se biciklizmom. Zoran je bio član Biciklističkog kluba Zagreb, a godine 1956. je sudjelovao na cestovnom Prvenstvu Hrvatske, gdje je osvojio osmo mjesto. Bio je zaljubljenik u taj sport i zahvaljujući i njegovom rezultatu i natjecateljskim danima imamo jedan dio povijesti na koje možemo biti ponosni u ovom sportu. Od Zoranovog dobrog prijatelja i poznavatelja, našeg Jaskanca, Davorina Kopića saznao sam još neke pojedinosti o našem nekadašnjem biciklisti Zoranu koje ovdje i donosim. U mladosti se Zoran amaterski bavio auto reli utrkama po Hrvatskoj i širom bivše države. Nakon diplome na Ekonomskom fakultetu, smjer vanjska trgovina, postaje jedan od najboljih trgovaca gumama. Proputovao je skoro cijeli svijet, a u našem gradu ga starije generacije pamte i odličnoj kartaškoj igri preferans (fra. preference – davanje prednosti). Valja se prisjetiti da su uz Zorana odlični igrači u toj igri nekad u našem gradu bili: Ruda Ribar, Branimir Pasecky, Anđelko Štimac Džip, Kazimir Masnec, Čedo Vrbos i Zoranov otac, Krešimir Martinić.

Draženov pehar iz 1979.

Zoran Martinić je dakle osim u biciklizam bio zaljubljen i u reli utrke automobila. U lokalnoj tiskovini „JN“ od listopada 1980. pronalazim podatak da je prilikom organizacije Prvog relija „Jamnička Kiselica“ u organizaciji AMD „Amater“ iz Jastrebarskog, koji je te godine bio i pretposljednja vožnja za prvenstvo Hrvatske, Zoran Martinić kao predstavnik ACM-a iz Zagreba najboljim vozačima uručio priznanja.
U Jastrebarskom tih šezdesetih godina prošloga stoljeća nije bilo biciklističkih natjecanja, već samo pojedinačna okupljanja i vožnje po dogovoru. Zoran se uglavnom natjecao po organiziranim utrkama na kojima je nastupao njegov klub i on kao biciklist. Godine 1970. prvi je puta povodom Dana općine Jastrebarsko (26. kolovoza) omladina organizirala biciklističku utrku. U nedjelju 30. kolovoza, 25 je biciklista startalo ispred zgrade općine u Jastrebarskom. Ovaj su podatak zabilježile „JN“, 5. listopada 1970. Staza je vodila preko Malunja, Svete Jane, Volavja do Jastrebarskog. Prvi je ciljem prošao Miljenko Petrović iz Jastrebarskog za 46 minuta, drugi je bio Ivica Fabijanić iz Cvetkovića, a treći Dinko Svoboda iz Gornjeg Desinca. Ekipni pobjednik na biciklima s prijenosima bila je ekipa Gornjeg Desinca. Pojedinačni pobjednik na običnim biciklima bio je Ivan Škrnjug, predstavnik Domagovića u vremenu 53 minute. Ekipni pobjednik u toj disciplini bila je ekipa iz Jastrebarskog. Tih početnih sedamdesetih godina republički zakon o sigurnosti saobraćaja nije dozvoljavao da se djeca do 14 godina voze po prometnicama. Poznato je da su tada djeca većinom u udaljenije škole morali biciklom preko prometnih cesta. Povodom toga su u mnogim školama na području općine Jastrebarsko, dječaci i djevojčice morali položiti odgovarajući ispit. Služba za sigurnost saobraćaja Stanice javne sigurnosti Jastrebarsko u suradnji sa školama pokreće akciju pripreme polaznika škola za ispite. Dana 19. travnja 1970. u Kostanjevcu je preko stotinu polaznika položilo ispite za vožnju biciklom. Nakon toga se ovoj akciji priključuju i ostale škole područja bivše općine Jastrebarsko. Valja se prisjetiti i mnogih godina kada su slični ispiti organizirani i na asfaltnom igralištu (postavljen 1977.) pri osnovnoj školi u Jastrebarskom.

Dražen Maljevac
Predrag Bošnjak na prijevoju Vršič u Sloveniji

Godine 1971. ponovno je organizirana biciklistička utrka povodom Dana općine. I ove je godine bila organizirana u dvije kategorije (obični i bicikli s prijenosom). Obični biciklisti su morali savladati stazu od parka gdje je bio start i cilj do zgrade općine, pa do benzinske stanice u natrag u Jastrebarskom. Bicikli s prijenosom su morali proći stazu od Jastrebarskog preko Gorice Svetojanske, Petrovine i Volavja do Jastrebarskog. Među običnim biciklistima pobijedio je Alojz Obraz iz Stankova, čija je i ekipa bila također prva (uz Obraza vozili, Zdravko Resman, Ivan Fabijanić i Ivan Belan). Drugo mjesto pripalo je Jaskancima. U onoj duljoj utrci pobijedio je Drago Marunić iz Rakovog Potoka ispred Branka Suše i Stjepana Krčmara. Ekipno je i ove godine slavila ekipa Gornjeg Desinca.

Dražen Maljevac u natjecanju
Dražen nakon vožnje

Dražen Maljevac i Predrag Manjak (Bošnjak)!

Dražen Maljevac je moj školski kolega iz osmogodišnje škole koju smo polazili na tri lokacije u Jastrebarskom i vrlo dobro sam ga upoznao. U našem je razredu bio nezainteresiran za loptačke sportove i trčanje. Međutim, bio je jedan od najboljih učenika po pitanju tehnike i predmeta tehničkog odgoja.

Dražen Maljevac u sredini
Dražen Maljevac prije treninga na školskom igralištu osnovne škole u Jastrebarskom

Završetkom osmogodišnjeg školovanja, Dražen se u Zagrebu posvećuje biciklizmu i u tom sportu postiže zapažene rezultate. Kao član BK Dinamo u juniorskoj je konkurenciji 1978. i 1979. bio prvak kluba. Usporedno s biciklizmom Dražen se rekreativno bavio i skijanjem. U narednim godinama Dražen se isključivo posvećuje struci i tehničkim poslovima gdje je u svakom trenutku najjači te je godinama jedan od tehničara na Radio Jaski.

Predrag Bošnjak (u plavom dresu) prije starta

Godinu dana mlađi Predrag Manjak (22. 7. 1961. – 25. 3. 2017.), koji je krajem osamdesetih godina promijenio prezime u Bošnjak (djevojačko prezime njegove majke) je početkom sedamdesetih trenirao: stolni tenis, karate i rukomet te se počeo baviti i planinarenjem (bio je član svih tih jaskanskih klubova i udruga), da bi se krajem sedamdesetih nastavio baviti i biciklizmom u BK Dinamo iz Zagreba.

Predrag u brdskoj vožnji

Tih je godina Predrag još svirao bubnjeve u jaskanskoj grupi „TNT“, koja je svirala rock i blues glazbu. U toj su grupi uz Predraga svirali Zlatko Miovec Piko, gitaru, Miljenko Sladin Frenk, bas gitaru, Mario Hlača Grosa, solo gitaru, a vokal grupe je bio Velimir Klemenić Klema. 

Predrag s kolegama biciklistima, prvi s desna

Predrag je bio zapažen biciklist u juniorskoj konkurenciji, gdje je 1979. u ukupnom poretku na cestovnom prvenstvu Jugoslavije osvojio 11. mjesto. Osim toga bio je član juniorske cestovne reprezentacije Hrvatske i Jugoslavije te nastupao na Europskim prvenstvima. Predrag se uspješno biciklom natjecao na cesti, brdu i pisti. Kad je krenuo u natjecanje starijih juniora i seniora godine 1982. je stradao. Prilikom trke povodom „Oslobođenja Zenice“, dana 10. travnja dogodila se teška tragedija kad je nesmotreni vozač automobila nije stao na milicijska upozorenja i pregazio je nekoliko biciklista. Nažalost, dva su biciklista od tog automobilskog udara preminula, a naš Jaskanac, Predrag je uz još šestoricu biciklista završio u bolnici. Zbog oštećenja živca lijeve ruke, Predragu su ostale i trajne posljedice. Ta mu je ozljeda spriječila upis na Kineziološki fakultet, pa se posvetio studiju na Filozofskom fakultetu gdje je diplomirao književnost, filozofiju i bibliotekarstvo. Početkom devedesetih se zapošljava u knjižnici Narodnog sveučilišta u Jastrebarskom (u današnje vrijeme Centar za kulturu). Predrag je svojim stručnim znanjem, pristupom i organizatorskim sposobnostima ostavio veliki trag u Jaskanskoj kulturi i sportu. 

Predrag, u tamno plavom dresu (u sredini)

Valja ovdje spomenuti da je bio jedan od osnivača AK Jastreb 99 i njegov dugogodišnji predsjednik sve do iznenadne i prerane smrti.
Osamdesetih godina u našem tadašnjem mjestu Jastrebarsko znalo je biti ponekad organiziranih vožnji biciklom na dan otvorenja kupališne sezone do starog bazena u Svetojanskim Toplicama te nakon otvorenja sredinom devedesetih i do novog bazena. U lokalnim pisanim medijima sam pronašao i podatak da je 1987. na stazi u Mladini na međunarodnom motokross prvenstvu Jugoslavije organiziran ciklo-kross. Nekoliko je dječaka od pet do 15 godina u kategorijama nastupilo na toj vožnji biciklima. Uz dječake nastupile su i dvije djevojčice. U kategoriji do 7 godina pobijedio je Goran Križanac, do 9 godina, Marin Jelenić, do 12 godina, Mislav Bradvić, a u kategoriji do 15 godina, Krunoslav Prežgaj.
Par godina rekreativna vožnja - biciklijada za građane Jastrebarskog je bila organizirana i na Crnu Mlaku. Iz ovih se podataka može zaključiti da su bicikl i biciklističke ture oduvijek u Jastrebarskom. Da bi se ta tradicija zadržala pobrinula se nova i mlađa ekipa zaljubljenika u sport na dva kotača, koja je 2003. osnovala Klub koturaša Jastrebarsko. To je novije vrijeme i vjerujem da će 15. obljetnicu upravo ove godine obilježiti na način koji im i pripada po rezultatima. Ovogodišnja Noć Muzeja još je jedna potvrda da moramo sačuvati našu prošlost koja je iznimno bogata, ali nažalost nemamo mnogo toga zapisano i pohranjeno pa je mnogim istraživačima teško dolaziti do podataka. Ovu sam priču zbog toga posvetio upravo takvima, a želio sam otvoriti i još jednu temu o kojoj sam pred desetak godina već govorio. Pošto sam samo govorio i to se zaboravilo, vrijeme je da ju sada i zapišem. Odavno sam predložio da Jastrebarsko dobije i ima svoj muzejski prostor koji bi bio posvećen sportu, a mišljenja sam da je polako vrijeme i za prostor koji bi bio posvećen i Domovinskom ratu, jer godine vrlo brzo prolaze, a svjedoci vremena odlaze. Da bi u tome uspjeli, krajnje je vrijeme da se sakupi sportska građa kroz literaturu, brojni eksponati: pehari, medalje, diplome, slike i drugi dokazni podaci, jer stariji završavaju zemaljski život, a nove i mlađe generacije ne prepoznaju značaj i vrijednost nekadašnjih sportaša. Nažalost, mnogo toga je bačeno, a imao sam i prilike pronalaziti ljude koji su već iz pripremljene hrpe (smeća?) izvlačili sportske zanimljivosti. Posebno sam bio tužan kad sam saznao da su već neki podaci i bačeni. Upravo sam to doživio u Cvetkoviću, prilikom posjeta Noći Muzeja kad sam od dvije osobe čuo kako su uništavani nekadašnji povijesni podaci. Vjerujete mi da tu noć nisam baš lijepo spavao. Žalio sam i dalje žalim za takvim podacima koji ipak u konačnici pokazuju tko smo mi.

Dražen Maljevac je često bio na biciklu

Da bih mogao napisati ove zanimljive podatke koji će kad-tad nekome dobro doći morao sam proučiti brojnu objavljenu i dostupnu literaturu koju posjedujem i čuvam. Zahvaljujem se svima onima koji su mi pomogli da dođem do određenih podataka (već sam ih i spomenuo u tekstu), te posebno gospođama Kseniji Maljevac, Miri Bošnjak i nastavniku Osnovne škole „Ljubo Babić“ u Jastrebarskom, prof. Ratku Stojkoviću.
Zdenko Vuković Cena

TAGOVI | Noć muzeja

Marketing

Kolumne

Galerije

Video vijesti

Valid XHTML 1.1! Valid CSS!