Obitelj Breyer

05.04.2017. U Jastrebarskom su živjele vrlo utjecajne osobe židovskog porijekla, poput Samuela Spitzera, Žige Štoosa, Maxa Hochsingera, Samuela Breyera, obitelji Pollak i drugih. Potomci iz ovih obitelji ostavili su veliki trag u razvoju mjesta Jastrebarsko, a ovo je priča o obitelji Breyer

Nekadašnja kuća obitelji Breyer početkom 20. stoljeća

Jastrebarsko je odavno bilo zanimljivo odredište brojnim trgovcima, zanatlijama i ugostiteljima. Povijesni događaji utjecali su na migracije i dolazak novih mještana u Jastrebarsko. Poslije ukidanja kmetstva 1848. pronalazim podatke o prvim vlasnicima tadašnjih trgovina među kojima ima i Židova. Četvrt stoljeća kasnije u Jastrebarskom postoji već i obrtnička zadruga.

Cvetkovačka muzika prije II. svjetskog rata ispred Breyerove kuće u Jastrebarskom

 Prilikom osnivanja društvenih udruga među žiteljima u mjestu Jastrebarsko važnu ulogu imaju i brojni novi stanovnici. Godine 1889. u Jastrebarskom je osnovan DVD Jastrebarsko. Među članovima su i vrlo utjecajne osobe židovskog porijekla, poput Samuela Spitzera, Žige Štoosa, Maxa Hochsingera, Samuela Breyera, obitelji Pollak i drugih. Potomci iz ovih obitelji ostavili su veliki trag u razvoju mjesta Jastrebarsko, a u ovoj priči ću se posvetiti isključivo obitelji Breyer.

Obitelj Breyer je upisana u knjige Trgovišta Jastrebarsko
Breyerova kuća sedamdesetih godina (lijevo)

Postoji velika mogućnost da je obitelj Breyer koja je živjela u Strasbourgu (Francuska) doselila u Jastrebarsko. Francuski vojskovođa, državnik i car Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.) na početku 19. stoljeća dominirao je nekoliko godina Europom.

Breyerova kuća, 1972.

Prilikom osvajanja pojedinih zemalja trebao je i novu vojsku. Po saznanjima moje sugovornice Nevenke Arsenijević (rođene Breyer, koja ima 94 godine), nakon što je Napoleon povojničio Breyere i osvajao naše krajeve, spomenuta obitelj je i kasnije doselila u Jastrebarsko.

Nevenka, stara 11 godina
Nevenka, 1941. godine

Tko je Nevenka Arsenijević?
Gospođa Nevenka u sadašnje vrijeme živi u Zagrebu i kćerka je najstarijeg sina Mihajla iz obitelji Breyer, koji je rođen u Jastrebarskom. Prilikom posjeta u Zagrebu ljubazno me primila i saznao sam sve ove pojedinosti o njezinoj obitelji. U ovom tekstu koristio sam i njezine zapise, slike, sačuvane dokumente, objavljenu literaturu, podatke na grobovima u Jastrebarskom i vlastitu istraženu i sačuvanu dokumentaciju obitelji Breyer. Dostupne podatke provjerio sam i u Matičnom uredu u Jastrebarskom i zahvaljujem se gospođama koje su mi ustupile podatke koje sam provjeravao i utvrđivao.

Razglednica Jastrebarskog s početka 20 stoljeća, u prvom planu Samuel Breyer s djecom, iza njih desno, kuma Cvieta Klemenić s dvoje djece

Krenimo redom: Samuel Breyer (rođen 4. listopada 1859. – Jastrebarsko, 3. rujna 1933.) je u Jastrebarsko doselio prije 1889., jer se već tada spominje kao izvršni član prilikom osnivanja DVD-a Jastrebarsko. Supruga mu je bila Rozalija (rođena Wolmut, 9. lipnja 1866.- Jastrebarsko, 19. svibnja 1959.). Obitelj Breyer je prilikom preseljenja u Jastrebarskom kupila kuću od obitelji židovskog porijekla Pollak koja je ranije doselila. Samuel i Rozalija uz svoju su djecu Srećka, Elviru i unuku Maju Taussig (rođena 5. listopada 1927. – 14. srpnja 1997.) sahranjeni u obiteljskoj grobnici na groblju u Jastrebarskom, u odvojenom dijelu za Židove (do spomenika djeci preminulih u Dječjem domu Jastrebarsko u vrijeme II. svjetskog rata). 

Rozalija Breyer

 Breyeri su u Jastrebarskom imali trgovinu željeznom i tekstilnom robom. U Jastrebarskom su im se rodila i djeca: Mihajlo (1890. – Jastrebarsko 1945.), Elza (18. svibnja 1893. – Zagreb, 22. rujna 1976.), Vanda (1895. – smrt u godinama II. svjetskog rata), Jelka (1897. - smrt u godinama II. svjetskog rata), Srećko (20. rujna 1898. – Jastrebarsko, 15. prosinca 1974.), Nada (5. ožujka 1900. – Zagreb, 15. listopada 1987.) i sedmo dijete je bila Elvira (9. kolovoza 1905. – Jastrebarsko, 5. siječnja 1975.). Neki od članova ove vrijedne i štovane obitelji Breyer, koja je bila cijenjena u našem mjestu Jastrebarsko, stradali su prilikom II. svjetskog rata radi svojeg porijekla. 

Mihajlo Breyer

Potomci jaskanske obitelji Breyer!
Najstariji sin Mihajlo (Nikola) bio je sudionik Prvog svjetskog rata od 1916. i to u Galiciji na ruskom frontu. Po povratku se oženio Ankicom (rođena Hlebec, Križevci 1896.) koja je sahranjena na zagrebačkom groblju Mirogoj. S njom je Mihajlo život nastavio u Križevcima i prešao na katoličku vjeru. U braku im se rodilo troje djece, koja su i danas živa.

Ankica Hlebec (udata Breyer)

Oni su Nevenka (moja sugovornica, rođena 11. listopada 1922. u Križevcima), Vjera (rođena 14. ožujka 1924. u Sarajevu - kasnije udata Funtak) i sin Ljerko (rođen 1928. u Križevcima). Svo troje u današnje vrijeme žive u Zagrebu. Gospođa Nevenka mi je rekla da su sve troje kršteni, a krizmao ih je dr. Alojzije Stepinac u Križevcima.

Sahrana Mihajla Breyera u kolovozu 1945., sa šeširom Srećko Breyer

Otac Mihajlo je često putovao i jedno vrijeme živio u Sarajevu, Beogradu i na kraju u Jastrebarskom. Obavljao je i dužnost direktora tvornice Ferum d.d. Godine 1945. je živio u Jastrebarskom, gdje je i završio život. Prilikom bombardiranja Jastrebarskog u više navrata u travnju 1945. zadobio je ozljede kojima je početkom mjeseca kolovoza podlegao. Sahranjen je na katoličkom groblju u Jastrebarskom. 

Bruno Kuhar

Elza se udala za Kuhara i njezin je sin Bruno (rođen 7. srpnja 1920.) ostavio traga među Jaskancima. U mladosti je bio tajnik u nogometnom klubu „Jašk“ 1939. Bruno je bio izuzetno vrijedan i radišan čovjek te organizator mnogih društvenih priredbi. Nije bio nogometaš, ali je jako volio nogomet. Poslije II. svjetskog rata je otišao van. Jedno je vrijeme bio i ataše u Švicarskoj, a nakon toga je život nastavio u Čileu. 

Bruno Kuhar i Nevenka Breyer u Jastrebarskom

Sa suprugom Nedjeljkom (rođenom Čop 1921.) imao je dva sina. Jedan u sadašnje vrijeme živi u Argentini, a drugi u Zagrebu. Brunina majka Elza je sahranjena u obiteljskoj grobnici u Jastrebarskom na katoličkom dijelu groblja. 

Blanka Stern (udata Szöke), u Izraelu 1949.

Treća kći obitelji Breyer, Vanda, udata Stern, ubijena je od ustaša, kao i njezin suprug i dva sina, Drago i Mladen. Njihova kćerka Blanka udata Szöke, život je nastavila u Izraelu, gdje je i preminula.

Srećko Breyer (nosi šešir) dočekuje rodbinu na sahrani brata Mihajla
Poslije sahrane Mihajla Breyera u Jastrebarskom, slijeva: Nevenka Breyer, Nedjeljka Kuhar, Blanka Stern (udata Szöke), Vjera Breyer (udata Funtak)

Četvrto po redu dijete Breyerovih, Jelka se udala za Josipa Goldbergera u Križevce. Goldbergeri su imali tiskaru, knjižnicu i papirnicu u Križevcima. U braku su imali sina Vilka (rođ. 1922.) i kćer Miu (rođ. 1924.). Gospođa Nevenka mi je rekla da su teta Jelka i njezina kći Mia često putovale u Jastrebarsko. Svo četvero su ubijeni od ustaša.
Peto dijete Breyerovih je Srećko, kojeg se brojni Jaskanci najbolje sjećaju. Srećko je naslijedio oca Samuela u poslovima trgovina. Od gospodina Mirka Kosa sam saznao da je u mladosti bio član pjevačkog društva „Javor“ i da je godine 1941. odveden od ustaša. Tada je preko 150 Jaskanaca potpisalo molbu i kao delegacija tražilo da se iz pritvora pusti uglednog i cijenjenog mještana Jastrebarskog, Srećka (Feliksa) Breyera.

U Jastrebarskom 1945., slijeva: Bruno Kuhar, Nevenka Breyer, Nedjeljka Kuhar, Vjera Breyer (Funtak), Blanka Stern (Szöke), Ljerko Breyer

Nakon što su ga uspjeli izvući, dvije godine kasnije Srećko je pisao pismo ministru unutarnjih poslova NDH-a sa zahtjevom da mu se podijeli arijevsko i građansko pravo za majku Rozaliju, sestru Elzu, tada već udovicu Kuhar, i sebe. Potpisanu je podršku ponovno dobio od brojnih Jaskanaca. O tome je na 91. stranici knjige „Kad hrabrost prevlada“- spašavanje i preživljavanje Židova u NDH 1941. – 1945., pisala i Esther Gitman. U njezinom komentaru na kraju stoji i podatak da nije mogla utvrditi i saznati što se Srećku dogodilo. Srećko je život nastavio u Jastrebarskom u kojem je sve do svoje smrti sredinom sedamdesetih godina bio štovan mještanin te je preminuo prirodnom smrću. 

Listić kazališne predstave

Da su članovi obitelji Breyer bili društveno aktivni u našem mjestu Jastrebarsko dokaz je i šesto dijete u obitelji Nada. Ona je kao 18-ogodišnja djevojka glumila u Diletanskom (amaterskom) društvu Jastrebarsko. Dana 29. lipnja 1918. održana je predstava „Varalica“, a sav je prihod išao siročadi palih junaka u I. svjetskom ratu. Kad sam već kod te teme, valja se prisjetiti još jednog važnog podatka koji je lijepo opisan u knjizi o školstvu u Jastrebarskom pod nazivom „230 godina škole u Jastrebarskom“, autora Martine Tunuković i Maria Samarina. Godine 1917. tadašnja učiteljica Danica Matković tijekom ljetnih praznika pokreće akciju privremenog udomljavanja 18 dječaka i 3 djevojčice iz Dalmacije i Istre kako bi ih se spasilo od gladi. Pri kraju te iste godine u Jastrebarskom je zavladala epidemija dizenterije, pa se odustalo od udomljavanja i umjesto toga im je sakupljen financijski iznos i poslan kao pomoć. Hvalevrijedan potez koji se ne smije zaboraviti. 

Listić kazališne predstave

No, vraćam se predstavi. Iz predstave koja je održana 1918. u Jastrebarskom, vidljivo je da je  postojalo kazališno društvo, a posebno je važan podataka da je tadašnje mjesto Jastrebarsko i u tom ratu humanitarno djelovalo kao i u II. svjetskom ratu prilikom Dječjeg doma koji se nalazio na tri lokacije: u parku, kod samostana i na Donjoj Reki. 

Obiteljska grobnica Breyer na židovskom dijelu gradskog groblja u Jastrebarskom
Grob Mihajla Breyera na katoličkom dijelu gradskog groblja u Jastrebarskom
Mihajlo Breyer u godinama smrti

I da se nakon svih ovih vrijednih i korisnih informacija koje su u mnogo navrata pozitivno obilježile naš sadašnji grad Jastrebarsko, vratimo Nadi Breyer koja se udala za Josipa Taussiga. Obitelj Taussig je život nastavila u Čileu, gdje su se bavili trgovinom. Nada je nakon povratka iz Čilea, preminula u Zagrebu, a moja ugodna sugovornica Nevenka Arsenijević kaže da je i ona pokopana u Jastrebarskom uz brata Mihajla i sestru Elzu. Nada i Josip Taussig u braku su imali kćer Maju čiji potomak Andrej u sadašnje vrijeme živi u Italiji, a Maja je sahranjena u obiteljskoj grobnici Jastrebarsko na židovskom dijelu. 

Pozivnica za Elvirinu svadbu

Posljednje, sedmo dijete Breyerovih, bila je kći i zvala se Elvira. Udala se 1928. za Nikolu Zipsera iz Ukrajine, da bi život nastavila u Čileu. Nakon toga se ponovno udala i prezivala Rosner i ponovno vratila u Jastrebarsko. Elvira je također sahranjena u obiteljskoj grobnici u Jastrebarskom koja se nalazi odvojeno od katoličkog dijela.

Prvi razred Nevenka polazi u Zagrebu, sjedi prva s desna

Život Nevenke Arsenijević!
Pošto se Nevenkina obitelj često selila, pohađala je školu u nekoliko mjesta i gradova. Prvi razred je polazila u Zagrebu i Karlovcu, 1929./30. Drugi razred već polazi u Jastrebarskom 1930./31. Tada se iz razreda sjeća Mladena Mikuličića ispred čije su se kuće često igrali kao djeca i vozili na romobilu. Mladenov otac je bio dr. Zdravko Mikuličić. Obitelj Mikuličić je stanovala u nekadašnjoj rodnoj kući slikara Ljube Babića, odmah do školske zgrade. Breyeri su stanovali preko ceste na križanju za Svetu Janu (danas je na tom prostoru stambeni blok nove zgrade u Jastrebarskom). Zatim se iz razreda još sjeća Milivoja Kazića, Verice Šubar i Branke Bravar (njezin otac Vjekoslav je bio sudac u Jastrebarskom). Milivoj i Verica su stanovali u susjedstvu Nevenke, koja je u to vrijeme stanovala kod svoje tete Ljubice Kirin, u kući Grabner na prvom katu. Gospođa Nevenka pamti i dan kad je kao dobra učenica drugog razreda od učitelja Milana Zemljića dobila na poklon knjigu „Leptirica“. Treći, četvrti razred i gimnaziju, Nevenka već polazi u Križevcima. Ubrzo počinje učiti francuski i njemački. Željela je biti nastavnica i priprema se za to zvanje, ali 1939. u Zagrebu polazi trgovačku školu i studira socijalni rad te cijeli život pedantno radi kao socijalna radnica. Upoznaje se s Arsenom Arsenijevićem iz Kijeva (Ukrajina) čiji je otac studirao također medicinu u Zagrebu te se tu oženio i radio. Stupa u brak s Arsenom koji je bio specijalista opće medicine u Mihanovićevoj. Arsen je preminuo 2008. u Zagrebu.

Ljubica i Ivo Kirin

Ostale zanimljivosti vezane za Jastrebarsko!
Nevenkin djed po majčinoj strani, Milan Hlebec, rodom je bio iz Križevaca. U Beču je završio obrtnu školu za stilski namještaj. Po povratku iz Beča vratio se u Križevce i oženio Barbarom (rođena Markulin). U braku su imali kćeri Ljubicu, Mariju, Ankicu (Nevenkina majka) i sina Dragu. Najstarija kći Ljubica udala se za agronoma Ivu Kirina (bio porijeklom primorac). Ivo Kirin je posao agronoma dobio u Jastrebarskom na ribnjacima u Novakima Petrovinskim.

Pogled iz parka na nekadašnju kuću obitelji Breyer

Obitelj Kirin su činili: Ivo, Ljubica, sinovi Zenon i Ljubomir te kćer Ada i život su nastavili u Jastrebarskom. Zanimljivo je da su tada ribnjaci u Novakima Petrovinskim bili u vlasništvu Zemljišne zajednice Cvetković. Ivo Kirin je tada dao izraditi nastambe za radnike na ribnjacima kojih je bilo oko 300 ha, a sve je to naveliko financirao Milan Hlebec. Velika količina ribe tih tridesetih godina prošloga stoljeća se prodavala u Jastrebarskom, ali i u Zagrebu te u Karlovcu. Ivo i Ljubica Kirin prilikom boravka u Jastrebarskom bili su krsni kumovi 9. srpnja 1921. Ljubomiru-Ivanu Leskovcu (rođen 24. lipnja 1921. u Jastrebarskom), sinu Katarine Leskovac. Ljubomira je krstio predstojnik samostana Otac Ignacije, a njegova majka Katarina je bila gospodarica vlastelinstva Erdödyjeva grada u Jastrebarskom. Nekoliko godina kasnije Ljubomir je promijenio ime u Ivan Modrić po ocu ing. Nikoli Modriću.
Za neke fotografije koje sam koristio u ovoj priči zahvaljujem gospođi Nevenki Arsenijević, gospodinu Nikoli Lukšiću iz Cvetkovića, Jaskancima gospođi Kseniji Maljevac, te gospodi Mirku Kosu, Zlatku Lončariću, Goranu Ringelu i nedavno preminulom voditelju Jaskanske knjižnice i predsjedniku AK Jastreb 99 Predragu Bošnjaku (1961. – 2017.).

Zdenko Vuković Cena

TAGOVI | Obitelj Breyer

Valid XHTML 1.1! Valid CSS!