Povijest hrvatskog novinstva vezana je i za Jastrebarsko

09.12.2013. Ovo je priča o razvoju novinstva u Hrvatskoj, a mnogi zasigurno neznaju da su u Jastrebarskom davne 1906. izlazile novine "Iskrena riječ"

Slovotisak je izumio Gutenberg sredinom 15 stoljeća. Oko 1445. slovotiskom je štampana i prva knjiga. U drugoj polovici 16. stoljeća već su štampani i prvi letci. Poznata bitka kod Siska bila je 22. lipnja 1593. i o njoj postoji letak i velika pobjeda protiv Osmanlija koju je predvodio ban Toma Erdödy II koji je živio u Jastrebarskom. U narednim stoljećima novinstvo stiče napredniji oblik. Razvitak novinstva isključivo ovisi o političkim prilikama, ekonomskom položaju zemalja i njihovih gradova, prometu i tadašnjoj naobrazbi pučanstva. Veći zamah u to vrijeme dogodio se u Engleskoj. Na našim prostorima novinstvo se počelo razvijati tek u 19. stoljeću. Do tada se uglavnom štampalo u Veneciji i Beču. Razne novosti su se javljale i pismima. U području Vojne Krajine pošta je organizirana 1579. godine. Tadašnju poštansku službu obavljali su naoružani jahači. Za nas je svakako zanimljivo da je središte poštanske službe bio Karlovac. Karlovac je s jedne strane bio preko Metlike i Novog Mesta vezan s Ljubljanom, a preko Jastrebarskog, Zagreba i Zagorja s Grazom, te preko Slunja i Ogulina s područjem Vojne Krajine. Zanimljivo je da je vijest o pobjedi kod Siska za dva dana stigla do Graza. Sredinom 17. stoljeća i Zagreb dobiva prvu tiskaru, a krajem istog stoljeća postoji i tiskara na Zagrebačkom gornjem gradu. Prve novine u Zagrebu izlaze tek 1771. i to na latinskom jeziku. Pretpostavlja se da je urednik tih novina bio Adam Baltazar Krčelić. 

Tomaš Mikloušić

Nekoliko godina kasnije mladi učenjak (matematičar, astronom i povjesničar) Mirko Danijel Bogdanić podnosi molbu da se novine izdaju na hrvatskom jeziku. Iako je dobio dozvolu nije objavljivao novine i smatra ga se prethodnikom Ljudevita Gaja. Razdoblje Ilirizma nije dozvoljavalo nacionalni novinski pothvat iako su 1806. u Dalmaciji izašle novine na hrvatskom jeziku. U to vrijeme Jaskanac Tomaš Mikloušić, tadašnji jedini kajkavski književnik, naveliko je tražio pretplatnike za svoj Stoletni dnevnik (kalendar). Tomaš Mikloušić je bio književnik, svećenik, kulturni djelatnik, prosvjetitelj i profesor. Bila su to vremena za koja je Mikloušić rekao kako je teško izdavati tiskopise.

Ljudevit Gaj

Početnih godina 19. stoljeća Hrvatsko – Ugarski Sabor u Požunu odobrava nove kredite koji su se trebali koristiti i za poboljšanje odnosa te za novinstvo narednih vremena u Hrvatskoj. Ljudevit Gaj, tadašnji 17-godišnjak, krajem 1825. započinje "borbu" protiv mađarskog jezika i traži prostor za hrvatski jezik. U to vrijeme u Hrvatskoj izlazi časopis "Luna" na njemačkom jeziku. Narednih pet godina "Luna" objavljuje radove u stihu na hrvatskom jeziku na kajkavštini. Autori tih stihova su Tomaš Mikloušić, Romuald Josip Kvaternik, Ljudevit Gaj, Josip Vračan i Nikola Maraković. Slobodno se može reći da je to podatak o tadašnjoj prvoj tiskanoj hrvatskoj publicistici u stihu i još k tome na hrvatskom jeziku. Nakon toga Gaj odlazi na studij prava u Peštu. Povratkom u Hrvatsku 1832., ali sada kao pravnik, predlaže da se pokrene izdavanje novina

Gustav Gaj

Krajem mjeseca ožujka 1832. Ljudevit Gaj predaje molbu Namjesničkom Vijeću za novine na hrvatskom jeziku. Uskoro izlaze prve novine na narodnom jeziku. Bio je to težak put i najveća zasluga pripada upravo Ljudevitu Gaju koji je pokrenuo novinstvo u narodnom preporodu. Tada su izlazile "Novine Horvatske" i "Danica". Prvi su brojevi izašli u siječnju 1835. Gaj je ubrzo osnovao i tiskaru. Nakon toga novinstvo se pokreće i u pokrajinama Hrvatske. U lipnju 1848. izlazi prvi broj saborskih novina. Godine 1870. statističari prvi puta bilježe i pismenost stanovništva. Nećak Ljudevita Gaja, Gustav Gaj živio je u Jastrebarskom. Bio je jedan od utjecajnijih osoba, odvjetnik, spiritist  i pisac. Od 1902. do 1904. uređivao je u Zagrebu časopis koji je izlazio mjesečno "Tajanstveni sviet", a uz to je bio i član Hrvatskog sokola u Jastrebarskom koji je osnovan 1906.

Eugen Kvaternik

Nakon Narodnog preporoda novinstvo od 1860. do 1903. postaje stranačko. Vrlo važna osoba u to je vrijeme Edvard Vrbanić koji je pokrenuo "Saborske novine". Tada izlaze novine "Pozor" i "Obzor" te ubrzo i humoristično-satirični list "Zvekan". Stihom u prozi tih godina piše i dr. Ante Starčević koji usko surađuje s Eugenom Kvaternikom u "Zvekanu". Eugen Kvaternik je poznat po narodnom ustanku Rakovačka buna u Vojnoj Krajini (8. – 11. 10. 1871.) i po njemu današnji trg  u Zagrebu nosi naziv. 

dr. Ante Starčević

Preko novinstva se politici priključuje i dr. Josip Frank. U to vrijeme se obustavlja Starčevićev i Kvaternikov časopis „Hervat“.

Obiteljska kuća Kovačić u Jastrebarskom, u kojoj su nekad stanovali Starčevići
Spomen ploča Anti i Davidu Starčeviću

Dr. Ante Starčević je jedno vrijeme živio i radio u Jastrebarskom kod svojeg sinovca Davida Starčevića.

Grof Stjepan Erdödy
Jastrebarsko 1875.

Zanimljiva istraživanja u starim zapisima otkrivaju i još jedan podatak koji je nama Jaskancima važan. Prvi dan mjeseca veljače 1872. izlazi dnevnik "Narod" za kojeg se smatra da je vlasnik grof Stjepan Erdödy i društvo. Stjepan, koji je sahranjen na mjesnom groblju u Jastrebarskom je posljednji član obitelji Erdödy u čijem je vlasništvu (1519. do 1922.) bio i istoimeni dvorac u Jastrebarskom. Stjepan je bio zaljubljenik u prirodu, lov, fotografiju, imao je i prvi automobil i telefon u Jastrebarskom. U njegovom su posjedu uz dvorac Erdödy bile i mnoge njive, šume i vinogradi. Jastrebarsko tada ima pučku čitaonicu koja je ustrojena krajem 1872. i poveći broj literature.

David Starčević

U kolovozu 1874. ban Ivan Mažuranić je izradio Zakon o štampi i podnio Saboru zakonsku osnovu. U to vrijeme dr. Ante Starčević piše u "Slobodi" i "Arhivu". Nakon toga ponovno dolaze teški dani za novinstvo. Dana 1. 12. 1883. ban postaje grof Karlo Khuen Hedervary. Samo godinu dana kasnije "Sloboda" je bila najviše plijenjeni list u Austro-ugarskoj. Tada stranka prava ima svoju tiskaru pod firmom dr. Davida Starčevića i prijatelji.

Srednja Jaska kod Napoleonove bolnice

Hedervary uspijeva zaustaviti opoziciono novinstvo, iako izlaze pokrajinski i pučki listovi. U Dubrovniku izlazi pravaški tjednik "Crvena Hrvatska"  u kojem je Fran Supilo glavni suradnik, a kasnije i urednik. To se razdoblje smatra razvitkom novinstva Hrvatske. Ubrzo se uz Supila pojavljuje i Stjepan Radić koji također postaje kroz novinstvo političar. Krajem 19. stoljeća pojavljuje se i novinstvo radničkog pokreta. Novine radničkog pokreta izlazile su na njemačkom i hrvatskom jeziku. Krajem tog stoljeća stanovništvo Zagreba je poraslo za 10.000 stanovnika. Popis iz 1890. dokazuje da Zagreb ima 40.000 stanovnika, a materinji jezik zbog većeg broja doseljenog stranaca uz hrvatski je njemački i mađarski. Nijemci su bili trgovci, mali zanatlije i jednim dijelom stručni suradnici u industriji. Mađari su bili državni službenici, stručni suradnici na željeznici, učitelji, bankovni činovnici, ekonomi i namještenici industrijskih postrojenja. Za Hrvate A.G.Matoš kaže da su bili vojnici, svećenici, rijetki činovnici i seljaci tj. sluge. Pučanstvo u Zagrebu je bilo 50 % nepismeno zbog poluseoskih vanjskih područja. Tada izlaze "Radnički glasnik" i "Obzor". Razdobljem nove inteligencije smatra se i vrijeme od listopada 1895. kad je u Zagrebu boravio Franjo Josip I. Tada je omladina pod vodstvom Stjepana Radića spalila mađarsku zastavu. Podršku ban Hedervary tada dobiva od Srba i srpskih demonstracija. Hedrevary je godinu dana ranije u Srednje škole u Hrvatskoj uveo mađarski jezik. Takvim dolaskom stranaca nije bilo izuzeto i Jastrebarsko u kojem ima njemačkih i slovenskih prezimena, te naravno i Židova. Svi su oni svojim doprinosom i radom zaslužni za razvoj Jastrebarskog.

Khuen Hedervary

Već slijedeće 1904. godine izlaze  novi listovi koje po gradovima i nekim mjestima pokreću hrvatski intelektualci. Veliki preokret u načinu izdavanja novina u Hrvatskoj tada radi Fran Supilo s riječkim "Novim Listom". 

Zaglavlje novina "Iskrena Riječ"
Jaskanska čitaonica

To je razdoblje kad se iz ideološkog političkog lista prelazi na novine koje postaju informativno političke. Stvaraju se uvjeti za foto reportažu, vrši se tehnička reforma, prate se dnevni događaji iz svijeta. Uvode se rubrike o sokolstvu, sportu i modi. Po tome je bio poznat "Obzor". U mjesecu svibnju "Politiku" uređuje Vjekoslav Klaić, a u Jastrebarskom 1906. Izlaze novine "Iskrena Riječ". 

Jastrebarsko nekad

Zdenko Vuković Cena

TAGOVI | Zdenko Vuković Cena

Marketing

Kolumne

Galerije

Video vijesti

Valid XHTML 1.1! Valid CSS!