Trijumf histrionske "Francekove tete"

27.07.2016. Legendarni vođa Histriona, proslavljeni glumac, redatelj i producent Zlatko Vitez, još jednom je pokazao izvanredan instinkt za odabir prave predstave, pravog autora, pravog redatelja i pravih glumaca u pravo vrijeme

Sa Zlatkom Vitezom Nino Škrabe je i razradio ideju o "Francekovoj teti", smještenoj u Zagreb, u svibanj 1990, tjedan dana nakon prvih hrvatskih višestranačkih izbora, na dan kada se u Maksimiru trebala odigrati povijesna nogometna utakmica između Dinama i Crvene zvezde.
Nova histrionska predstava “Francekova teta”, prema tekstu najizvođenijeg histrionskog autora Nine Škrabea (12 tekstova, 15 premijera), u režiji glasovitog hrvatskog redatelja Georgija Para već se nakon desetak izvedbi pokazala pravim hitom koji na Opatovinu iz večeri u večer privlači mnoštvo ljubitelja vrhunskog pučkog kazališta.
Već na pretpremijerama, 7. i 8. srpnja, te na svečanoj premijeri, 9. srpnja, na Opatovini je vladalo pravo oduševljenje i kod gledatelja i kod izvođača, o čemu svjedoče i novinski naslovi: "Histrioni imaju novi hit", "Smijehom okrijepljena vječna hrvatska sudbina", "Sjajna zabava", "Urnebesno zabavno", "Nova uspješnica Histriona"…
Zahvaljujući dugogodišnjoj histrionskoj tradiciji i dobrohotnosti Zlatka Viteza kad je riječ o djelima Nine Škrabea, na prvoj pretpremijeri "Francekove tete", 7. srpnja, bilo je nazočno više od 200 Jaskanaca, autorovih prijatelja, članova i simpatizera jaskanskog Ogranka Matice hrvatske i Kazališta Škrabe.
Donosimo tek nekoliko izvadaka iz kritika i osvrta na "Francekovu tetu", prije svega onih koji se odnose na dvojicu naših sugrađana, autora Ninu Škrabea i nositelja jedne od glavnih uloga, Franju Kuhara.

U "Večernjem listu" (11. VII. 2016) Denis Derk pored ostalog piše:

"Histrionska Opatovina ima novi hit. Komediju ’Francekova teta’ iskusnog dramatičara sa zagrebačkim štihom Nine Škrabea koju je veliki hrvatski redatelj Georgij Paro režirao kao slojevitu političku farsu razigravši odličan glumački ansambl…
S puno lucidnih štikleca Škrabe gradi svoju komedijašku građevinu…
Histrionski povratnik Franjo Kuhar vehementno glumi na brzinu ijekaviziranog načelnika SUP-a te veličanstveno imitira Šerbedžijinu glumačku maniru…
Histrioni su iznjedrili pitku, ali nikako ne i plitku predstavu koja vrlo snažno ubada u najaktualnije kosovsko-udbaške teme hrvatske političke distance što je zasluga prekaljenih lisaca hrvatskih pozornica Para i Škrabea."

U "Hrvatskim kronikama" (11. VII. 2016) Hrvoje Hitrec je napisao:
"Histrioni su na vrlo dobar način otvorili svoje zagrebačko ljeto, urnebesnom komedijom koju je Nino Škrabe naslonio na konstrukt ’Charlijeve tetke’ Brandona Thomasa, a radnju premjestio u dane maksimirske utakmice Dinama i Crvene zvezde. Defiliraju udbaši i kosovci, sitna i krupna klatež pokušava se prilagoditi novom vremenu hrvatske države na pomolu, još rade za dva gospodara i podosta su zbunjeni, pa i u jezičnom smislu, poput zagrebačkog šekretara unutrašnjih poslova Stipetića u doista sjajnoj interpretaciji glumca Franje Kuhara koji je dostigao zavidnu zrelost…
Pun pogodak na Opatovini ispunjenoj do posljednjega mjesta, sjajna zabava u režiji Georgija Para."
U "Hrvatskom tjedniku" (14. VII. 2016) Tomislav Držić piše:
"U komediji nema pozitivnih, ali niti negativnih likova, no činjenica da se sudbinska politika iz 90-ih nastavlja i danas, posjeća na vječnu suludu potrebu Hrvata da se dijele, tako da predstava ima poveznicu i s današnjim vremenom…
Histrionska družba svojim duhovitim gegovima i profesionalnošću iznijela je predstavu koja je neobičnim zapletima i komičnim karakterima studenata, otkvačenih doušnika, opakih obavještajaca, lažnih i pravih udbaša i kosovaca te ljepoticama svih boja, izazivala stalni smijeh iz gledališta…
Prava ljetna okrjepa pod motom smijehom na istinu."

Na portalu "Kritikaz" (21. VII. 2016) Olga Vujović pod naslovom "Dođi da te poderem k’o budala sto maraka!" piše:
"Škrabeov tekst je duhovit, povremeno groteskan (kada načelnik SUP-a, Jakša Stipetić - vrlo duhovit Franjo Kuhar - pokušava govoriti u duhu novog doba pa sve riječi nastoji ijekavizirati – tjetka, rijekao, glijedaj i slično), ’politički nekorektan’ (vicevi su baš zato smiješni jer su nekorektni), otvoren za glumačke improvizacije…"
Na portalu "Kazalište.hr" (21. VII. 2016) Tomislav Kurelec pod naslovom "Urnebeseno zabavno" piše:
"Najizvođeniji pisac Histriona Nino Škrabe (u početku u suradnji s Tahirom Mujičićem i Borisom Senkerom, a potom samostalno) u mnogome je zaslužan i za oblikovanje specifičnog oblika pučkog teatra kojeg je ta glumačka družina afirmirala tijekom više od četrdeset godina kontinuiranog djelovanja. Ovog puta Škrabe se koristio osnovnim zapletom iznimno popularne komedije engleskog glumca i dramatičara Brandona Thomasa (1848.-1914.) Charleyeva teta (Charley’s Aunt) koja je nakon iznimnog uspjeha praizvedbe 1892. izvođena na mnogim pozornicama diljem svijeta (pa i u nas) nerijetko rušeći rekorde gledanosti, a doživjela je i nekoliko desetaka ekranizacija.Škrabe je radnju locirao u Zagreb 1990. na dan nogometnog derbija Dinama i Crvene zvezde na kojem nije bilo nogometa nego žestokog sukoba Bad Blue Boysa s navijačima Zvezde kojima je pomagala milicija, što je navijestilo krvavi raspad Jugoslavije…
Otac i staratelj koji je prepreka ljubavi mladih parova ovdje je načelnik zagrebačke milicije Stipetić kojeg bravuroznom komikom tumači Franjo Kuhar…
Škrabe virtuozno koristi elemente komedije zabluda Charleyeve tete za stvaranje iznimno duhovite slike našeg mentaliteta i situacija koje iz njega proizlaze, a redatelj Georgij Paro koristi taj efektan predložak za stvaranje urnebesno zabavne predstave koja većini glumaca omogućuje stvaranje vrhunskih kreacija…
Paro koji je i do tada vrlo precizno i efektno uobličio i međusobno povezao scene različitog oblika komike na kraju je još ubrzao ritam i tako ostvario iznimno zabavnu i vrijednu predstavu pučkog teatra."
U časopisu "Vijenac" (21. srpnja 2016) pod naslovom "Nova uspješnica Histriona" Andrija Tunjić piše:
"Pred krcatim gledalištem zagrebačkih ljubitelja pučkoga teatra ovogodišnje, trideseto, Histrionsko ljeto na Opatovini svečano je započelo 9. srpnja praizvedbom komedijeFrancekova teta dramatičara Nine Škrabea u režiji Georgija Para. Tom se komedijom Glumačka družina Histrion još jednom potvrdila kao iznimna vrijednost hrvatskoga kazališta te razgalila tmurnu svakidašnjicu prezasićenu teatarskim eksperimentima na pozornicama diljem Hrvatske…
U potrazi za glumačkim stilom, repertoarom i publikom GD Histrion postaje miljenik publike i na kraju institucija koju se ne može zaobići u povijesti hrvatskoga kazališta proteklih četrdeset godina. To potvrđuje i predstava Francekova teta, nova komedija najizvođenijega histrionskog autora Nine Škrabea, napisana po motivima glasovite komedije Charliejeva tetka engleskoga dramatičara Brandona Thomasa.
Majstor adaptacije, dijaloga, jezika i karakterizacije likova, Škrabe je komediju situirao u Zagreb, gdje u Maksimiru 13. svibnja 1990, samo tjedan dana nakon prvih višestranačkih izbora, nije odigrana započeta nogometna utakmica između Dinama i Crvene zvezde, kojom je zapravo počeo raspad Jugoslavije i borba za samostalnost Hrvatske…
Briljirai Franjo Kuhar, koji se nakon godina životarenja u HNK-u predstavio odlično odigranom ulogom načelnika Stipetića."

Završavamo ovaj prilog razmišljanjima redatelja Georgija Para, izrečenima na konferenciji za tisak u Histrionskom domu, 6. srpnja 2016:
"Riječ je o političkoj farsi, koja se samim time prilično udaljila od Thomasove oksfordske studentske igre s konca 19. stoljeća. Taj miris politike 90-ih mi osjećamo i danas, a to je pisac sjajno uobličio tako da možemo reći da je to farsa neke sudbinske politike iz koje nikako da se iskobeljamo.
No, u njoj nema zauzimanja političkih stajališta, ona naprosto nudi pogled na politiku, bez pozitivnih ili negativnih likova, iako bi se oni mogli tako nazvati, napomenuo je.
Pisac ima razumijevanja za sve vrste ponašanja, kod njega i najveći negativci imaju ljudsku stranu, i to je ono što Škrabea čini velikim piscem. Njegova je predstava napisana s pametnim i dobronamjernim humorom, iako vrlo izoštrenim, tako da omogućuje publici da uživa, ali i da donosi vlastita mišljenja.
Zahvaljujem Zlatku Vitezu i Histrionima na prilici za sudjelovanje u tome projektu, kao i glumcima, koji čine sjajnu glumačku ekipu sastavljenu od mladih pa do iskusnih glumaca, jedan uigran ansambl koji igra spontano, opušteno i žustro jedan vrlo teški žanr, farsu."
Ogranak Matice hrvatske u Jastrebarskom

TAGOVI | Histrioni

Marketing

Kolumne

Galerije

Video vijesti

Valid XHTML 1.1! Valid CSS!