Sjećanje na Tadiju Smičiklasa

08.06.2020. Na današnji dan umro je Tadija Smičiklas, najveće znanstveno i kulturno ime Žumberka

Povodom ovakvih spomendana dostojno je prisjetiti se našeg velikana. Rođen je 1. listopada 1843. u Reštovu, a umro 8. lipnja 1914. u Zagrebu. Potječe iz ugledne žumberačke grkokatoličke obitelji koja je dala dvojicu križevačkih biskupa – Gabrijela Smičiklasa i Đuru Smičiklasa, Tadijinog strica. Završio je gimnaziju u Zagrebu i nakon toga bio profesor hrvatskog jezika i povijesti u gimnaziji u Osijeku, a zatim je studirao povijest i u Pragu i Beču. Od 1870. do 1873. djelovao je kao gimnazijski profesor u Rijeci, a zatim u Zagrebu, gdje je 1882. postao sveučilišni profesor na Katedri hrvatske povijesti i pomoćnih povijesnih znanosti na Filozofskom fakultetu. Ondje je predavao do 1905. Za redovitog člana Akademije izabran je 1883. Smičiklas je autor prve cjelovite i znanstveno napisane sinteze povijesti Hrvata od doseljenja do 1848. pod nazivom Poviest hrvatska I-II (1879., 1882.). Također, Smičiklas je započeo objavljivati Diplomatički zbornik Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae), zbirku hrvatskih pravnih dokumenata od doseljenja Hrvata do 1399. i u razdoblju od 1904. do 1914. uredio je 11 knjiga. Riječ je o jednoj od najvažnijih edicija u povijesti HAZU koja je do 1990. izašla u 18 svezaka. Tim svojim djelima Smičiklas je tadašnjom znanstvenom metodom prvi ukazao na cjelovitost povijesti hrvatskog naroda u svim hrvatskim zemljama i značajno pridonio učvršćenju svijesti o kontinuitetu hrvatske državnosti.
Smičiklas je bio i zastupnik Neodvisne narodne stranke u Hrvatskom saboru (od 1884. – 1887. i od 1897. – 1902.) , od 1877. do 1882. rektor Grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu, od 1888. do 1889. rektor Sveučilišta u Zagrebu, od 1889. do 1901. predsjednik Matice hrvatske te naposljetku od 1900. do smrti predsjednik Akademije znanosti i umjetnosti.
Udruga žumberački uskoci organizirala je i potaknula cijeli niz događaja u čast našeg najglasovitijeg Žumberčana pri čemu želimo istaknuti nemjerljiv doprinos i potporu ogranka Matice Hrvatske u Jastrebarskom. Obnovljeno je spomen ploča na posljednjem počivalištu akademika Tadije Smičiklasa u Mirogojskim arkadama čime je posljednje počivalište našeg žumberačkog velikana dostojno obilježeno za slijedećih lijepi broj godina.

U Jatrebarskom je na inicijativu tadašnjeg župnika grkokatoličke župe Preobraženja Gospodnjeg, a današnjeg apostolskog upravitelja Križevačke Biskupije mons. Milana Stipića, jaskanskog ogranka Matice Hrvatske i Udruge Žumberački Uskoci organiziran nezaboravna Večer Tadije Smičiklasa koja se raznolikim programom te brojnim uzvanicima i posjetiteljima upisala u zlatnu knjigu jaskanskih kulturnih događanja. Slično je događanje organizirano i u Samoboru, u Grkokatoličkom pastoralnom centru koje je privuklo ne samo Žumberčane naseljene u Samoboru već i lijepi broj Samoboraca koji cijene rad i značaj Tadije Smičiklasa. Vrhunac događanja organiziranih u čast „Hrvatskog Herodota“, kako je Smičiklasa prozvao August Šenoa prema glasovitom starogrčkom povjesničaru koji se smatra „ocem povijesti“, bilo je postavljanje poprsja u njegovom rodnom Reštovu i svečana akademija u Sošicama povodom 170. obljetnice rođenja i 100. godišnjice smrti. Poprsje su otkrili i sudjelovali na Akademiji predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, potpredsjednik Matice Hrvatsje Stjepan Sučić, Žumberački biskupski vikar Mile Vranešić, a poprsje je blagoslovio biskup Nikola Kekić.

Izdvojiti ćemo zaključak predsjednika HAZU, akademika Zvonka Kusića koji se biranim riječima prisjetio lika i djela Tadije Smičiklasa: „ HAZU je jedna od temeljnih institucija hrvatskog naroda i svih hrvatskih građana kojoj je cilj promicanje najviših vrijednosti nacije, a protiv svih podjela te čuvanje nacionalnog identiteta. Rijetko tko simbolizira sve ove ciljeve kao Tadija Smičiklas. Kao predsjednik Akademije pokazao se ne samo kao znanstvenik, nego i kao vrstan diplomat i uvrstio se među najveće Akademijine predsjednike. Smičiklas je izabran u Akademiju sa samo 40 godina i bio njen član 31 godinu. Osim što joj je 14 godina bio na čelu, od 1893. do 1900. bio je tajnik Filologičko-historičkog razreda. Tadija Smičiklas bio je jedan od najvećih Hrvata uopće i vi Žumberčani možete biti ponosni na njega“.
Pod vodstvom našeg uglednog dramatičara i pisca Nine Škrabe i uredničkom palicom Klementine Škrabe, jaskanski ogranak Matice Hrvatsje i Udruha Žumberački uskoci izdala je monografiju Tadija Smičiklas i njegov Žumberak s informativno-sadržajnim tekstovima i prekrasnim fotografskim prilozima, posvećenu velikom hrvatskom znanstveniku. Čitatelj može pronaći informacije o zemljopisnom položaju, nazivlju, povijesti, znamenitostima, selima i zaseocima, kapelicama i crkvama Žumberka te njegovim uglednim žiteljima tijekom povijesti, kao i o novijim događajima vezanima za Smičiklasa.

M.R.

TAGOVI | Uskok Sošice

Marketing

Vezane vijesti

Kolumne

Galerije

Video vijesti

Valid XHTML 1.1! Valid CSS!