Stipendije za studente

16.05.2017. Koliko općina Klinča sela cijeni obrazovanje i smatra li ga jednom od najvećih vrijednosti društva? Prema dosadašnjem ulaganju u srednjoškolce i studente općine, ne cijeni ga dovoljno

Kandidatkinja za načelnicu općine Andrea Grdiša, kao jednu od točaka svojeg programa navodi uvođenje stipendija za srednjoškolce i studente. Stoga smo odlučili predstaviti Luciju i Marka, vrhunske studente naše općine, koji svojim primjerom pokazuju važnost obrazovanja i poticanja studenata da iskoriste svoj studij najbolje što mogu. Uvođenjem stipendija, općina bi pokazala da želi pomoći mladima kako bi ostvarili maksimum u obrazovanju.
Briga za djecu i mlade bi trebala biti na prvom mjestu svake zajednice. Sve što radimo ostavljamo mlađim naraštajima i svojom brigom ili nebrigom pokazujemo koliko nam je stalo do njih. Svi naši postupci pokazuju što mislimo o njima: smatramo li ih ravnopravnim članovima zajednice ili ih uopće ne doživljavamo kao bitan faktor. Sudeći po trenutnoj situaciji u našoj općini, može se zaključiti da se djeca i mladi nalaze na marginama ove zajednice. Pa ipak, unatoč nedovoljnom interesu koji vlast pokazuje za njih, općina Klinča Sela može se pohvaliti brojnim uspješnim učenicima i studentima. Osnovna škola Klinča Sela broji petstotinjak djece, od čega 70-ak prvašića, uključujući i učenike nižih razreda područnih škola iz Kupinca i Repišća. Nažalost, ne vodi se nikakva evidencija o broju studenata, a o broju srednjoškolaca postoji djelomična, što je još jedan pokazatelj nebrige koju općina pokazuje za mlađe naraštaje. Za razliku od naše općine, portal srednja.hr donosi priču o varaždinskoj općini Cestica koja je nagradila svoje redovne studente uskrsnicom od 200 kuna. Svjesni troškova i važnosti obrazovanja, načelnik Cestice je izjavio kako „općini trebaju obrazovani ljudi i vjerujemo da će se barem netko od današnjih studenata vratiti u Cesticu i pridonijeti napretku“.
Proteklog vikenda smo razgovarali s Lucijom Bošnjak (23) i telefonski smo se čuli s Markom Grdakovićem (25), koji se trenutno nalazi u Sjedinjenim Američkim Državama. Oni su izvrsni studenti, koji su kroz svoje cjelokupno školovanje ostvarivali zavidne akademske rezultate, a da za svoja postignuća nisu dobili nikakvu pohvalu ili potporu od strane općinske vlasti.

Matematički genije iz Donje Zdenčine, osoba kojoj su se vršnjaci uvijek obraćali za pomoć kad su bilo kakve brojke u pitanju, je Marko Grdaković. Bivši FER-ovac i odličan učenik, koji je svoje školovanje započeo u učionicama Osnovne škole Klinča Sela, gdje je završio svih osam razreda s odličnim uspjehom. Od najranije dobi je pokazivao interes za matematiku i ostale prirodne predmete, te je na natjecanja iz matematike krenuo već u 5. razredu. Logičan slijed događaja bio je upisati matematičku XV. gimnaziju, poznatiju kao MIOC, što je i učinio. Međutim, nesretnim spletom okolnosti, početak njegovog srednjoškolskog obrazovanja započeo je slomljenom nogom. Zbog toga prva dva mjeseca nije bio prisutan na nastavi, što je značilo uložiti dodatan trud kako bi nadoknadio propušteno gradivo. Marko nam je ispričao kako mu je zbog toga prvi razred bio teži, pa ga je završio s prosjekom 4,4. Ostale razrede srednje škole završio je s vrlo dobrim uspjehom i prosjekom oko 4,3, jer se, kako sam kaže, malo ulijenio, a i tada se pričalo kako zbog državne mature ocjene nisu toliko važne.
Kao polaznik prve generacije koja je polagala državnu maturu kao uvjet za upis na fakultet, na svoju listu željenih fakulteta stavio je Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) i Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER). Izabrao je FER, nakon što je državnu maturu položio s odličnim uspjehom. Imao je samo jednu grešku na maturi iz matematike i time ostvario 98%, te 86% na maturi iz fizike. Marko kaže da mu prva godina studiranja nije bila toliko teška koliko ljudi pričaju da je. Završio je s prosjekom 4,6, a ostatak studiranja je prolazio s vrlo dobrim uspjehom. Uglavnom se bavio elektrotehničkim sustavima i tehnologijom, što je ujedno i smjer kojeg je odabrao na diplomskom studiju. Na četvrtoj godini je radio u Končar – INEM-u, a priključio se i udruzi za elektrotehničare, s kojom se natjecao na natjecanju u izradi praktičnih rješenja iz područja elektrotehnike, ELEKTROBOJ. Bio je voditelj tima na natjecanju, a za izradu projekta im je trebalo 7 – 8 mjeseci. Nakon toga se prijavio na Erasmus program razmjene studenata, te je dobio stipendiju na 12 mjeseci za studiranje na KIT-u (Karlsruhe Institut für Technologie) u Njemačkoj, koji je jedan od najvećih istraživačkih i edukacijskih instituta u Njemačkoj. Tijekom prvog semestra je odradio i položio sve potrebne ispite, a zatim se prijavio na stručnu praksu. Praksu je dobio u Fraunhofer Institutu za solarnu energiju, koji je najveći institut za istraživanje solarne energije u Europi. Marko navodi kako je izuzetno važno stjecati radno iskustvo, jer se bez njega vrlo teško zaposliti kao student u inozemstvu. Stoga je nakon prakse u Fraunhofer institutu tražio novu priliku za stjecanje iskustva, a našao ju je u Austriji u Villachu, u tvrtki Infineon, koja je svjetski lider za poluvodička rješenja.
Time se njegovo akademsko obrazovanje privelo kraju, te je diplomirao krajem 7. mjeseca 2016. godine. Marko danas radi u tvrtki Texas Instrument u Sjedinjenim Američkim Državama, koja se bavi poluvodičima i čipovima. Radi kao dio graduate programa i kaže da je zadovoljan poslom jer ono čime se bavi spaja dvije stvari koje voli: suradnju s drugima i elektrotehniku. Marko priča tri strana jezika; engleski, njemački i španjolski, a plan mu je naučiti i kineski.

Lucija Bošnjak također živi u Donjoj Zdenčini i pohađala je Osnovnu školu Klinča Sela, gdje je sve razrede završila s odličnim uspjehom. Njen trud i zalaganje su joj omogućili da upiše jednu od najboljih općih gimnazija u Zagrebu, II. gimnaziju u Križanićevoj. Vrhunske rezultate nastavila je nizati i u srednjoj školi, pa je tako i sva četiri razreda završila s odličnim uspjehom. Najbolje su joj išli društveni predmeti, dok je nešto slabija bila u matematici. Koliko je ambiciozna i predana svojim ciljevima, pokazala je i na državnoj maturi. Iako joj za željene fakultete nigdje nije trebala viša razina matematike, svejedno ju je prijavila i napisala za dobru ocjenu. Međutim, ono što je najvažnije za spomenuti i ono što predstavlja najveći uspjeh u njenom tadašnjem obrazovanju, je to da je Lucija bila prva u državi na maturi iz sociologije. Stoga ne iznenađuje što je i kod upisa na fakultet bila pri vrhu liste. Upisala je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjerove sociologiju i pedagogiju. Studirajući paralelno dva studija, nekima bi bilo teško nastaviti niz odličnih ocjena koji se redao kroz osnovnu i srednju školu, ali ne i Luciji. Nastavila je kao odlična studentica i na fakultetu, upisujući u indeks uglavnom petice. Uz brojne studentske obaveze, sudjelovala je u Klubu studenata sociologije, organizirala je razne simpozije, a volontirala je i u udruzi Forum za slobodu odgoja, koji se bavi unapređivanjem odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Lucija još uvijek tamo volontira, treću godinu za redom.
Na trećoj godini preddiplomskog studija, odlučila se prijaviti za razmjenu studenata preko Erasmus programa. Dobila je stipendiju za studiranje u inozemstvu, te je jedan semestar provela studirajući sociologiju u Poljskoj. Lucija svima preporučuje odlazak na studij preko Erasmusa. Osim što se studenti razvijaju na akademskoj razini, razvijaju se i na osobnoj. Za sebe kaže da je postala samopouzdanija, otvorenija i komunikativnija, a usavršila je i znanje stranog jezika. Također, zahvaljujući Erasmusu, postala je bogatija za brojna iskustva i nova prijateljstva. Uz sve to, odlučila je volontirati u još jednoj udruzi, u Institutu za razvoj obrazovanja, koji se najviše bavi stipendijama, odnosno kako pronaći stipendije za studente i objasniti zašto su one bitne. Lucija objašnjava kako stipendije, za izvrsnost, za studente nižeg socio-ekonomskog statusa i za studente sa invaliditetom, osim što pomažu, šalju poruku da je studiranje i obrazovanje dostupno svima. Potiče se izvrsnost, a ujedno se i pokazuje da se njihov trud isplati. Zbog toga napominje kako bi i lokalna zajednica trebala poslati poruku da je obrazovanje njihova vrijednost. Da potiču obrazovanje sve svoje djece i da mi je ono jako bitno. Nadalje, dodaje još jedan razlog zašto je vrlo bitno da mala mjesta stipendiraju svoje đake i studente. Primjerice, ona se prijavila za stipendiju u Zagrebu, ali usprkos tome što je izvrsna studentica, grad Zagreb ima nekoliko tisuća studenata i teško je izabrati nekoliko najboljih od njih toliko. Za kraj nam je ispričala kako poznaje dosta studenata koji uz fakultet rade, što im oduzima puno vremena za fakultetske obaveze, a često rade poslove koji se ne tiču njihove struke, što ih zapravo odvraća od fakulteta.
Lucija sada završava diplomski studij i ponovno preko Erasmusa traži stipendiju za studiranje zadnjeg semestra u inozemstvu. Trenutni prosjek ocjena joj je 4,6, a od stranih jezika priča engleski i španjolski.
NIVES NAĐI

TAGOVI | Klinča Sela

Marketing

Kolumne

Galerije

Video vijesti

Valid XHTML 1.1! Valid CSS!